Književno djelo Brune Jasieńskog (1901.-1938.) jednog od najznačajnijih predstavnika poljske avangardne književnosti, kao i njegov životni put, od mladalačke opsjednutosti futurizmom, preko pariškog per aspera ad astra, do surove socrealističke zbilje staljinističke Rusije, i dan-danas izazivaju brojna proturječja. Proganjan od policije radi političkih uvjerenja i razočaran recepcijom svojih futurističko-avangardnih pjesama i priča, Bruno Jasieński 1925. odlazi u Pariz gdje četiri godine živi u bijedi i na rubu gladi. Povezuje se s francuskim komunistima, piše u raznim listovima, da bi 1929. bio protjeran iz Francuske zbog svojeg najpoznatijeg djela: "Palim Pariz".Taj katastrofično-fantastični roman o propasti velikoga "buržoaskog" grada odmah je po izlasku izazvao pravu buru u francuskoj prijestolnici. Napadi na autora dolazili su sa svih strana, a što je činilo dodatnu reklamu knjizi, pa je prva naklada od 140.000 primjeraka razgrabljena te je ubrzo slijedilo drugo izdanje u 220.000 primjeraka... no Francuzima je tada već puna beretka stranca koji pljuje po njihovoj časti i ugledu te mu ukidaju dozvolu boravka.Na progon iz Francuske, sovjetske su vlasti odgovorile dobrodošlicom i Jasieński je u Moskvi dočekan uz brojne počasti, kao heroj. A onda slijedi naoko zbunjujući obrat, ali i, rekli bismo, priča tipična za eru staljinizma: Jasieński počinje stvarati na ruskom jeziku te postupno postaje socrealističkim piscem i jednim od glavnih propagatora režima, da bi na kraju skončao kao žrtva istog. Unatoč svem proturječju, Bruno Jasieński je odličan pisac koji dosad nije prevođen na hrvatski jezik.